Anatomija Abdomena 5q5657

Abdomen Zidovi abdomena Abdominalna duplja Organi abdomena gaster hepar splen pancreas intestinum tenue et intestinum crassum

Zidovi abdomena

Doc. dr .med.sc. Stojanka Arsić

studenti I godine farmacije 17.11.2008.g.

KLINIČKA ANATOMIJA TRBUHA Anatomi se uvek trude da “suvoparne” morfološke detalje o nekoj strukturi ili, o prednjem (ili zadnjem) trbušnom zidu, približe studentima tako što će ih uputiti na njihov klinički značaj.

TOPOGRAFIJA TRBUHA

TRBUH (ABDOMEN) Trbuh je deo tela između grudnog koša i karlice, na kome razlikujemo: - prednjebočni i zadnji zid. Prednji zid trbuha, u užem smislu reči, ograničen je: levim i desnim rebarnim lukom – gore; linijom koja spaja obostrano prednjegornju bedrenu bodlju i simfizu – dole, i vertikalnim linijama koje prolaze kroz prednjegornje bedrene bodlje – bočno. Bočni zid, u užem smislu reči, ograničavaju linije spuštene od zadnjeg pazušnog nabora vertilalno nadole. Zadnji zid ograničava linija koja prati rebarni luk do T12 pršljena – gore, i linija duž karličnog grebena – dole.

kvadranti i regije abdomena

Trbuh se može podeliti u 4 kvadranta, pomoću vertikalne linije koja prati prednju središnju liniju i pomoću horizontalne linije koja prolazi kroz pupak. Praktičnija je podela trbuha u 9 regiona pomoću dve vertikalne i dve horizontalne linije (ravni). Vertikalne linije su u produžetku medioklavikularnih; Horizontalne linije odgovaraju transpiloričnoj ili subkostalnoj i intertuberkularnoj ravni.

1

SPRATOVI I ODELJCI TRBUŠNE DUPLJE

Anatomski, prirodna obeležja na koži izazivaju: 1. ksifoidni nastavak grudne kosti; 2. rebarni luk; 3. prednjegornja bedrena bodlja; 4. kvržica, greben i simfiza preponske kosti; 5. bela linija; 6. pupak; 7. polumesečasta linija; 8. tetivne intersekcije pravog trbušnog mišića (kod mišićavih osoba); i 9. preponski žleb.

GORNJI SPRAT (EPIGASTRIUM*) 1.1. Reg. hypochondriaca dextra 1.2. Reg. epigastrica 1.3. Reg. hypochondriaca sinistra 2. SREDNJI SPRAT (MESOGASTRIM*) 2.1. Reg. lateralis dextra 2.2. Reg. umbilicalis 2.3. Reg. lateralis sinistra 3. DONJI SPRAT (HYPOGASTRIUM*) 3.1. Reg. inguinalis dextra 3.2. Reg. pubica 3.3. Reg. inguinalis sinistra

anterolateralni zid abdomena

KOŽA PREDNJEG TRBUŠNOG ZIDA

anterolateralni zid abdomena

fossa epigastrica m.rectus abdominis

Intersectiones tendinae M.serratus anterior muscle

Linea alba

M.latissimus dorsi

Umbilicus Spina iliaca anterior suprior Plica Inguinalis tuberculum pubicum

m.externus abdominis Symphisis pubica

PRIRODNE ORIJENTACIONE LINIJE NA ZADNJEM TRBUŠNOM ZIDU

ABDOMINALNI ZIDOVI prednjebočni i zadnji

2

SLOJEVI 1. Koža (cutis); 2. Površna fascija trbuha (fascia investiens abdominis); 3. Mišići trbuha (musculi abdominis); 4. Transverzalna fascija (fascia transversalis); 5. Ekstraperitonealna fascija ili preperitonealno masno tkivo (fascia parietalis abdominis s. endoabdominalis); i 6. Trbušna maramica (peritoneum) , koji nedostaje na zadnjem trbušnom zidu.

TRBUŠNI ZID

MIŠIĆI PREDNJEBOČNOG I ZADNJEG TRBUŠNOG ZIDA PREDNJA GRUPA

-

PREDNJESPOLJASNJA GRUPA - M. obliquus externus abdominis (spoljni kosi mišić trbuha) - M. obliquus internus abdominis (unutrašnji kosi mišić trbuha) - M. transversus abdominis (poprečni mišić trbuha) ZADNJA GRUPA - M. latissimus dorsi (široki mišić leđa) - Delovi spoljnjeg i unutrašnjeg kosog i poprečnog mišića trbuha - M. serratus posterior inferior (zadnjedonji zupčasti mišić) - M. erector spinae (mišić opružač kičme) - Mm. interspinales - Mm. intertransversarii

MIŠIĆI PREDNJEBOČNOG TRBUŠNOG ZIDA (zajednička funkcija) •

Ovi snažni, široki i pljosnati mišići čine tzv. trbušnu presu (prelum abdominale*). Tonusom drže organe in situ i imaju važan zadatak u održavanju položaja tela, kako mirovanju, tako i za vreme pokreta.

•

Fiziološkom kontrakcijom omogućuju važne životne funkcije: Kontrakcija trbušnih mišića prenosi pritisak putem trbušnih organa na prečagu i na organe grudne duplje, što se odražava na disanje, posebno prilikom izdisanja (snažnom kontrakcijom povlače rebra i zid grudnog koša nadole i pomažu forsirano izdisanje). Kontrakcija trbušnih mišića povećava pritisak u trbušnoj duplji, a relaksacija mišića smanjuje taj pritisak. Trbušni mišići regulišu položaj karlice i kičme i deluju antagonistički leđnim mišićima, tj. učestvuju pri rotaciji i fleksiji tela u stranu. Uz pomoć rebara, koja su poput dugih poluga, trbušni mišići flektiraju i rotiraju kičmu, a udaljenost njihovih polazišta pridonosi tom delovanju. Antagonističko delovanje trbušnih i leđnih mišića omogućuje uspravan stav tela i njegovo balansiranje tokom hoda. • Refleksnom kontrakcijom izazivaju lokalni ili generalizovan defans trbušnog zida u patološkim uslovima.

M. rectus abdominis (pravi trbušni mišić) M. pyramidalis - var. (piramidalni mišić) M. cremaster (kremasterični mišić)

SLABE “TAČKE” PREDNJEG TRBUŠNOG ZIDA u

1. Pupak 2. Sudovno-živčani otvori na beloj liniji iznad umbilikusa 3. Polumesečasta linija (Spiegeli-eva linija) 4. Preponski kanal 5. Butni prsten

SLABE TAČKE ZADNJEG TRBUŠNOG ZIDA Klinički značaj: -Širenje zapaljivog procesa iz potkožnog tkiva na omotače bubrega -Mogućnost nastanka slabinskih kila) 1.DONJI SLABINSKI TROUGAO TRIGONUM LUMBALE INFERIUS - Petit 2.GORNJI SLABINSKI TROUGAO TRIGONUM LUMBALE SUPERIUS s. QUADRILATERUM -Grünffelt

TRBUŠNA DUPLJA (cavitas abdominalis)

3

ABDOMINOPELVIČNA DUPLJA

ABDOMINOPELVICNA DUPLJA SAGITALNI PRESEK

Diaphragma

Cavitas abdominalis Mišići abdominalnog zida

Pelvis major Linea terminalis

Ala ossis ilii Membrana obturatoria

Pelvis minor

Perineum

Diaphragma pelvis m.levator ani

1) DEFINICIJA TRBUŠNE (ABDOMINALNE) DUPLJE 2)TOPOGRAFSKA PODELA TRBUŠNE DUPLJE A) – (opšta) peritonealna duplja cavitas peritonealis B) ekstra(retro)peritonealni prostor spatium extra(retro)peritoneale 3) PERITONEALNA DUPLJA Sptatovi peritonealne duplje GORNJI (suprakolični ili nezokolični sprat) visceralne ( organske )lože peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis DONJI (infrakolični ili podmezokolični sprat) sadržaj peritonealni odeljci

4) PERITONEUM a) PARIETALNI PERITONEUM tvorevine parijetalnog peritoneuma peritonealni nabori peritonealne jame b) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma mesenterium mesocolon omenta ligamenta 5)PODELA ABDOMINALNIH ORGANA U ODNOSU NA PERITONEUM 6)EKSTRA(RETRO)PERITONEALNI PROSTOR

Organi trbušne duplje (cavum abdominis) posmatrani spreda

Organi trbušne duplje (cavum abdominis) posmatrani spreda; omentum majus podignut nagore

ABDOMINALNI ORGANI IN SITU

4

ABDOMINALNA DUPLJA (CAVITAS ABDOMINALIS) 1)DEFINICIJA Deo šupljine trupa koji se nalazi Ispod grudne duplje (cavitas thoracis), a Iznad kalične duplje (cavitas pelvis) GRANICE: GORE – diaphragma DOLE: ispod linea terminalis (apertura pelvis minoris superior) nastavlja se na peritonealni sprat karlične duplje

2)TOPOGRAFSKA PODELA TRBUŠNE DUPLJE A) – (opšta) peritonealna duplja cavitas peritonealis B) ekstra(retro)peritonealni prostor spatium extra(retro)peritoneale

ABDOMINALNO - PELVIČNA DUPLJA

Peritonealna duplja - gradi najveći deo abdominalne duplje (cavum abdominiale) -ispod lineae terminalis nastavlja se peritonealnim spratom karlične duplje (cavum pelvis peritoneale) i zajedno sa njom gradi jednu zatvorenu duplju koja se naziva

ABDOMINALNO-PELVIČNA DUPLJA - poredimo je se kesom (*sacus serosus peritoneale) - kod muškaraca potpuno zatvorena , - kod žena otvorena preko ostium abdominale tubae uterinae prema uterusu i spoljašnjim polnim organima - u potpunosti je ispunjavaju abdominalni organi -Između njih se nalazi samo uzani kapilarni prostor koji ispunjava tečnost liquor peritoneale .(održava vlažnom površinu abdominalnih organa)

Radix mesocoloni transversi

Radix mesenterii

3) PERITONEALNA DUPLJA / PODELA Cavum peritoneale je podeljena sa colon transversum i njegovom peritonealnom peteljkom koja se zove mesocolon transversum (RADIX) na 2 sprata: SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE •GORNJI (suprakolični ili nezokolični sprat) visceralne ( organske )lože peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis •DONJI (infrakolični ili podmezokolični sprat) sadržaj peritonealni odeljci

GORNJI (suprakolični ili nezokolični sprat) *Situs abdominis superior 3) PERITONEALNA DUPLJA

SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE GORNJI (suprakolični ili nezokolični sprat) visceralne ( organske )lože peritonealni odeljci recessus subphrenicus dexter recessus subphrenicus sinister recessus hepatorenale bursa omentalis DONJI (infrakolični ili podmezokolični sprat) sadržaj peritonealni odeljci

3 visceralne ( organske )lože •BOČNE ORGANSKE LOŽE (levi i desni hipohondrium) 1)regio hipohondriaca dextra 2)regio hipohondriaca sinistra •SREDNJA LOŽA 3)regio epigastrica PERITONEALNI ODELJCI • recessus subphrenicus dexter •recessus subphrenicus sinisteR • recessus hepatorenale • bursa omentalis

5

2. DONJI (INFRAKOLIČNI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE

* Situs abdominis inferior ili “crevni sprat”

BURSA OMENTALIS

LEVI SUBHEPATIČNI PROSTOR ILI (bursa omentalis) - odeljak opšte peritonealne duplje. - naziva se i “mala peritonealna duplja” nalazi se iza želuca, a pruža se u visinu od donje polovine jetre i diafragme do mesocolon transversum, odnosno poprečno od foramen epiploicum s. omentale do hilus splenicus s.lienalis Ima oblik slepo zatvorene kese, koja je otvorena na desnom kraju, spljoštena od napred prema nazad i svedena na usku pukotinu

POLOŽAJ -Pruža se od colon transversum i mesocolon transversum, do aperture pelvis minoris superior. - nastavlja se peritonealnom prostorom karlice (cavum pelvis peritoneale. - Odgovara delimično mezogastrijumu, a u potpunosti hipogastrijumu. SADRŽAJ -Sadržaj donjeg sprata abdominalne duplje grade isključivo creva i njihove sudovno-živčane peteljke (mezenterija) i zato se ovaj sprat i zove’ “crevni

sprat”’

PERITONEUM- trbušna maramica OPŠTE KARAKTERISTIKE Peritoneum je glatka, sjajna opna koja oblaže zidove i organe abdomena i karlice peritoneum parietale ( oblaže zidove abdominalne duplje peritoneum viscerale ( oblaže organe abdomena Ukupna površina peritoneuma je oko 1,72m2 -Peritoneum je velika resorptivna površina preko koje se mogu aplikovati lekovi (intraperitonealnim putem) koji se ubrizgavaju u šupljinu peritonealne duplje -Peritoneum brzo stvara srasline (priraslice,”švarte”oko obolelog organa – lokalizovanje infekcije!) -Prebacuje se preko mesta resekcije creva jer brzo srasta za podlogu i smanjuje mogućnost prodora infekcije)felalne mase !! Iz lumena creva u peritonealnu duplju!) - Koristi se u peritonealnoj dijalizi

PERITONEUM Peritoneum je glatka, sjajna opna koja oblaže zidove i organe abdomena i karlice peritoneum parietale ( oblaže zidove abdominalne duplje peritoneum viscerale ( oblaže organe abdomena a) PARIETALNI PERITONEUM tvorevine parijetalnog peritoneuma peritonealni nabori peritonealne jame b) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma mesenterium mesocolon omenta ligamenta

Peritoneum-trbušna maramica peritoneum viscerale ( oblaže organe abdomena) VISCERALNI PERITONEUM tvorevine visceralnog peritoneuma • mesenterium • mesocolon • omenta • ligamenta - Peritoneum se prebacuje sa zidova na organe i gradi peritonealne duplikature koje se nazivaju mesenteria (oni nose krvne sudove i živce*).

-peritoneum koji oblaže colon transversum naziva se mesocolon - Kada peritoneum prelazi sa jednog organa na drugi gradi ligementa -

Peritonealne duplikature koje polaze od ivica želuca zovu se omenta (to su: omentum minus omentum majus

ORGANI ABDOMENA - podela U odnosu na peritonealnu duplju organi abdomena su podeljeni na: 1)intraperitonealne organe (oni su sa svih strana obloženi visceralnim peritoneumom), 2)prvobitno retroperitonealne organe (oni se nalaze u retroperitonealnom prostoru - oduvek). Pokriveni su peritoneumo sa svoje prednje strane ( ren, gl. suprarenalis) 3) sekundarno retroperitonealne organe (pancreas, colon ascendens, colon descendens) njihov visceralni peritoneum naknadno srasta sa parietalnim peritoneumom zadnjeg zida abdomena. - srastanjem 2 lista peritoneuma nastaju tzv.Toldove fascije.

6

SADRŽAJ RETROPERITONEALNOG PROSTORA ABDOMENA

RETROPERITONEALNI PROSTOR ABDOMENA

1.ORGANI a) primarno retroperitonealni bubreg(ren) bubrežna karlica( pelvis renalis) mokaćovod( ureter) nadbubrežna žlezda(glandula suprarenalis) b) sekundarno retroperitonealni organi duodenum ( sem pars superior) pancreas colon ascendens colon descendens 2)KRVNI I LIMFNI SUDOVI aorta abdominalis v. cava inferior ductus thoracicus truncus intestinalis truncus lumbalis dex.et sin. nody lymphatici aortici 3) ŽIVCI ABDOMENA plexus lumbalis plexus coeliacus

SPATIUM EXTRAPERITONEALE ABDOMINIS: SPATIUM RETROPERITONEALE SPATIUM RETROINQUINALE DEFINICIJA: -uzani deo abdominalne duplje - nalazi se iza peritonealne duplje a ispred zadnjeg zida abdomena i parietalnog peritoneuma koji ga oblaže -ispod lumbalnog dela dijafragme - naniže se nastavlja retroperitonealnim prostorom karlice

•ZIDOVI •SADRŽAJ

ORGANI TRBUŠNE DUPLJE • završni deo jednjaka (pars abdominalis oesophagei), • želudac (gaster), • creva: tanka (intestinum tenuae mesenteriale) i debela (intestinum crasum), • žlezde pridodate digestivnom kanalu: jetra (hepar), gušterača (pancreas), slezina (splen s.lien), • abdominalni deo mokraćnih organa: bubreg (ren), mokraćovod (ureter), • nadbubrežna žlezda (glandula suprarenalis),

GASTER

ŽELUDAC (gaster s. ventriculus) • Gaster je deo digestivnog kanala. Nalazi se između jednjaka i duodenuma. Smešten je u gornjem, suprakolicnom spratu abdomena , u • regio hipochondriaca sinistra i u • regio epigastrica. • intraperitonealni organ.

7

GASTER Morfologija

GASTER OTVORI

•Želudac ima oblik slova “J”ili udice na živome ili mešine na lešu. Na njemu opisujemo: 2 strane ili zida , prednji i zadnji (paries anterior i paries posterior). 2 ivice ili krivine : • mala krivina (curvatura gastrica minor) desna ivica, •velika krivina (curvatura gastrica major) - leva ivica.

2 otvora : •ostium cardiacum - prema ezofagusu, •ostium pyloricum - prema pilorusu (oko njega se nalazi kružni mišić (m. sphincter pylori). Na maloj krivini ( curvatura gastrica mino)r opisuje se i usek incisura angularis

U celini na zelucu • možemo razlikovati dva dela: vertikalni (pars ventricalis )uspravni deo, na kome razlikujemo: • a) pars cardiaca s.cardia (oko ostium cardiacum) • b) fundus - gornji deo, nepravilno nazvan dno želuca, c)corpus - telo želuca koje se pruža od cardie do ravni koja prolazi kroz incisuru angularis. horizontalni deo pars horizontalis s. pars pylorica na kome se mogu razlikovati • antrum pyloricum - prošireni levi deo i • canalis pyloris - desni, suženi deo.

Građa želuca • • 1. 2. 3.

4. 5.

Površina želuca je obavijena peritoneumom te je to intraperitonealni organ. U zidu želuca razlikujemo sledeće slojeve: tunica serosa (gradi je visceralni peritoneum), tela subserosa, tunica miscularis (ima 3 sloja): - stratum longitudinale, - stratum circulare, - fibrae oblique, tela submucosa, tunica mucosa

Građa želuca/ tunica muscularis

tunica miscularis (ima 3 sloja): - stratum longitudinale, - stratum circulare, - fibrae oblique,

GASTER TUNICA MUCOSA (u njoj se nalaze suzokožni nabori plicae gastricae, od kojih se jedna pruža ispred, a druga iza male krivine One se nazivaju plica mucosae I i plica mucosae II. Između njih se nalazi canalis gastricus - kroz njega prolazi tečnost , tečna hrana i pljuvačka (pljuvačka - saliva). Na površini sluzokože želuca između sluzoko\nih nabora , nalaze se areae gastricae, a u njima, mala udubljenja foveole gastricae (to su otvori izvodnih kanala gl. gastrica).

8

Arterijska arkada male krivine - grade je: a. gastrica sinistra (grana truncus celiacusa), a. gastrica dextra (grana a. hepaticae propriae).

Arterijska arkada velike krivine - grade je: a. gastroepiploica sinistra (grana a. lienalis), a. gastroepiploica dextra (grana a. gastroduodenalis). Fundus vaskularizuju - aa. gastricae breves (iz a.splenicae)

JETRA( HEPAR) Inervacija zeluca Plexus gastricus

To je najveća žlezda u telu. Pridodata je digestivnom kanalu . Nalazi se u gornjem,suprakolicnom spratu abdomena , u •regio hypochondriaca dextra, •regio epigastrica i •regio hypochondriaca sinistra. Jetra je intraperitonealni organ koji sa svih strana oblaže peritoneum, sem area nuda ( deo dijafragmalne strane ) koji nije obložen peritoneumom).

FACIES DIAPHRAGMATICA / delovi

• HEPAR • Morfologija • Jetra ima oblik nepravilnog polupresečenog jajeta • na njoj opisujemo 2 strane (facies diaphragmatica i facies visceralis) i • jednu ivica - margo inferior. Jetra je teška oko 1500g. Dimenzije su joj 30cm (dužina), 15cm (širina) i 8cm (visina).

• • • • •

pars superior, pars anterior, pars dextra, pars posterior, area nuda

( retroperitonealni deo)

9

FACIES VISCERALIS

FACIES VISCERALIS

• Donja, visceralna strana jetre podeljena je pomoću dve sagitalne fissurae i jednog poprečnog žleba na 4 lobusa: • lobus dexter, • lobus sinister, • lobus caudatus,

• Sagitalno postavljeni žlebovi nazivaju se: • fissura sagitalis dextra - nju grade: • sulcus vene cave inferioris (u kome se nalazi v. cava inferior), • fossa vesicae biliaris (u kojoj je smeštena vesica biliaris ), • fissura sagitalis sinistra - nju grade: • fissura ligamenti venosi , • fissura ligamenti terretis (u njoj se nalazi lig. terres hepatis).

• lobus quadratus.

FACIES VISCERALIS- porta hepatis • Poprečno postavljeni žleb naziva se PORTA HEPATIS • - oblika je otvora ili hilusa kroz koji u jetru • ulaze: v. porte a.hepatica propria plexus hepaticus, a • Izlazi • ductus hepaticus dexter • ductus hepaticus sinister koji se spajaju i grade • ductus hepaticus communis.

AREA NUDA

Na donjoj, visceralnoj strani jetre između nalaze se otisci impressiones koje ostavljaju organi na koje naleže donja strana jetre. • impressio oesophagea, • impressio gastrica, • impressio duodenalis, •impressio colica, • impressio renalis i •impressio suprarenalis

• Površina jetre pokrivena je kapsulom (capsula fibrosa - Glisoni), a prema klasičnom učenju osnovna jedinica građe jetre je lobulus hepatis dok nova nomenklatura koja više uvažava zahteve operativne hirurgije jetre govori o segmentu kao osnovnoj (vaskularnoj)jedinici građe

GRAĐA JETRE

10

Histološ HistološkA GRAĐA GRAĐA JETRE

HISTOLOŠ HISTOLOŠKI ASPEKTI PORTNE MIKROCIRKULACIJE

INTRAHEPATIČNE GRANE PORTALNE VENE

PORTNA TRIJADA: ARTERIA INTERLOBULARIS VENA INTERLOBULARIS DUCTUS BILIFERUS INTERLOBULARIS

Lobulus hepatis - strukturalne komponente

Hepatociti,vezivnotkivna stroma, sinusoidni kapilari, KupfferKupffer-ove i Ito ćelije

PORTNI ACINUS SEGMENTI JETRE (segmenta hepatis)

11

1. PORTNA VENA JETRE (V portae hepatis) hepatis) • funkcionalni krvni sud jetre • nastaje iza vrata pancreasa • jetri doprema celokupnu vensku krv iz abdominalnog dela digestivnog trakta i • Iz pankreasa i slezine

PORTNA VENA JETRE (V portae hepatis) hepatis) Put • Od vrata pankreasa penje se navise • iza gornjeg dela duodenuma (pars superior duodeni) duodeni) • ulazi u • lig. lig. hepatoduodenale i • dolazi do donje strane jetre gde daje 2 završ završne grane R. dexter i R. sinister

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE • anastomoze između: v. portae hepatis v. cavae superior v. cavae inferior • malog su kalibra • nalaze se u zidovima i organima abdomena • Normalno su afunkcionalne(kroz njih ne protiče krv) • Prošire se ako postoji poremećaj venske mikrocirkulacije u jetri • (ciroza jetre, portna hipertenzija i sl.)

2 . POČ POČETNA STABLA PORTNE VENE –V. mesenterica superior –V. splenica –V. mesenterica inferior (var.)

4. Završ Završne (intrahepatič intrahepatične) ne) grane portne vene Desna grana portne venae jetre •( V. potae hepatis – r. dexter) dexter) – vaskularizuje lobus dexter hepatis • R. dexter • R. sinister • pritoka: pritoka: v. cystica

KLINIČKA ANATOMIJA

• portokavalne anastomoze u zidu ezofagusa (varices oesophagei) -rengenski nalaz “zrna bisera” - klinički simptom usled njihove perforacije (pucanja): povraćanje krvi(haematemesis) Varices oesophageales – rentgenski snimak

12

Varikoziteti jednjaka endoskopsi nalaz

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE • U zidu rektuma anastomoziraju se - Vv. rectales superiores ( početne grane v. mesentericae inferior ( sistem portne vene) - Vv. rectales mediae et inferiores ( pritoke v. iliacae internae odnosno v. pudendalis (sistem v. cavae inferior)

KLINIČKA ANATOMIJA

• proširene vene u zidu rektuma odnosno analnog kanala, grade noduli haemorrhoidales (“šuljevi”) • klinička slika kod njihovog prskanja:pojava krvi u stolici (rectorrhagio)

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE u prednjem zidu abdomena •

PORTOKAVALNE ANASTOMOZE PREDNJI ZID ABDOMENA • Anastomoze Između potkožnih vena abdomena i paraumbilikalnih vena Vv. subcutanaea abdominis polaze iz potkoznog tkiva prednjeg zida abdomena ulivaju su u: V. epigastrica superior (v cava superior) i u V. epigastrica inferior V. epigastrica superifitialis V circumflexa ilium superfitialis (v. cava inferior)

Vv.paraumbilicales polaze iz kože umbilikalnog predela - prate lig. teres hepatis - ulivaju se u levu završnu granu v. portae hepatis

Caput medusae kod pacijenta sa cirozom jetre

mogu se proširiti kod zastoja u cirkulaciji intrahepatičnih ogranaka v. portae hepatis

• Caput meduze – proširene vene umbilikalnog predela – liče na glavu meduzu ili “pauka na točku”

13

INERVACIJA JETRE plexus hepaticus

ŽUČNI PUTEVI • Intrahepatični žučni putevi su: • intracelularne sekretorne putanje (nalaze se u samim ćelijama jetre), • intracelularni žučni kapilari (nalaze se između Remakovih gredica), • ductuli biliferi interlobulares (nalaze se u Kirnanovim prostorima), • ductus hepaticus dexter i ductus hepaticus sinister (početni delovi).

• Extrahepatični žučni putevi • Dele se na glavne i sporedne. • Glavni se ne mogu operativno odstranjivati. Sporedni se mogu operacijom odstraniti iz tela bez posledica po život Glavni extrahepatični putevi su: • ductus hepaticus dexter, • ductus hepaticus sinister, • ductus hepaticus communis, • ductus choledocus Sporedni ekstrahepatični putevi su: • vesica biliaris s.fellea, • ductus cysticus.

VESICA BILIARIS S. FELEA

• spada u sporedne ekstrahepatične puteve. • sakuplja žuč van perioda varenja i služi kao depo ili rezervoar žuči. • Žuč se stvara u jetri. • Delovi vesicae billiaris : fundus, • corpus, • collum i • ductus cysticus

CREVA (intestinum) TANKO CREVO( Intestinum tenue ) DEBELO CREVO( Intestinum crassum)

14

DONJI (INFRAKOLIČNI) SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE “crevni sprat” * Situs abdominis inferior ili POLOŽAJ - pruža se od colon transversum i mesocolon transversum, do aperture pelvis minoris superior. - nastavlja se peritonealnom prostorom karlice

-

NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior duodeni),

-

sekundarno retroperitonealni deo

2. Jejunum 3. Ileum POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale)

- Sadržaj donjeg sprata abdominalne duplje grade isključivo creva i njihove sudovno-živčane peteljke (mezenterija) i zato se ovaj sprat i zove’ “crevni

TANKO CREVO ( Intestinum tenue ) 1. Duodenum

“jejunoileum”

DEBELO CREVO( Intestinum crassum) 1. Caecum et appendix vermiformis 2. Colon

sprat”’

ascendens transversum descendens sigmoideum

TANKO CREVO ( Intestinum tenue ) 1. Duodenum NEPOKRETNI DEO tankog creva (sem pars superior duodeni), sekundarno retroperitonealni deo 2. Jejunum 3. Ileum - POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale)

Duodenum

•

Rectum

•

Canalis analis

DUODENUM -početni deo tankog creva -od pylorus-a do flexura duodenojejunalis RAZLIKUJE SE od ostalih delova tankog creva !! -Nepokretan (sem pars superior!) -sekundarno retroperitonealan -glandulae duodenales Brunner-i -povezan sa pankreasom i jetrom

Duodenum DUODENUM/ MORFOLOGIJA

DUODENUM/ POLOŽAJ • GORNJI DEO – suprakolični sprat

• DONJI DEO – infrakolični sprat • L1 - L3 pršljena

•Oblik slova “U” •Dug oko 30cm (“12 palaca”) Otud ime “dvanaestopalačno crevo” 4 DELA: 1 PARS SUPERIOR(3-4cm) (AMPULLA S. BULBUS DUODENI) flexura duodeni superior 2)PARS DESCENDENS(8cm) flexura duodeni inferior 3./ PARS INFERIOR S. HORIZONTALIS (10.cm) 4)PARS ASCENDENS (2,5cm) flexura duodenojejunalis m.suspensorius duodeni (Treitzov mišić)

15

DUODENUM – građa zida 1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale Stratum circulare 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA plicae circulares villi intestinales (crevne resice) “membrana villosa” - Izgled somota -

DUODENUM – građa zida 4)TUNICA MUCOSA PARS DESCENDENS - sluzokožne tvorevine Papilla duodeni minor - ( ductus pancreaticus accessorius) Plica longitudinalis duodeni Papilla duodeni major -

Ampulla hepatopancreatica Water-i

PARS DESCENDENS sluzokožne tvorevine

Intestinum tenue mesenteriale (tunica mucosa)

-

POKRETNI DELOVI tankog creva (intestinum tenuae mesenteriale) • 2. Jejunum • 3. Ileum

“jejunoileum”

Jejnunum

MESNETERIUM meritonealna peteljka(opornjak) tankog creva

Ileum

Intestinum tenue. Mesenterium

JEJUNOILEUM – građa zida 1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale Stratum circulare 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA plicae circulares villi intestinales (crevne resice)

FOLLICULI LYMPHATICI SOLITARII (JEJUNUM) FOLLICULI LYMPHATICI AGGREGATII( Payer-ove ploče)(ILEUM)

MESNETERIUM - peritonealna peteljka(opornjak) tankog creva - grade ga 2 peritonealna lista izmedju kojih prolaze krvni sudovi i živci -Ima oblik lepeze ( 2 ivice: crevna ivica i zadnja -Zadnja ivica (koren) RADIX MESENTERII- spaja se za zadnji trbušni zi

RAZLIKE IZMEĐU JEJUNIMA I ILEUMA!!! JEJUNUM ( za ileim važi sve suprotno) Kalibar – širi Zid –deblji Plicae circulares – gušće Villi intestinales – brojnije) resorpcija intenzivnija) Folliculi limphatici solitarii Vijuge horizontalno orjentisane

16

Intestinum tenue / gradja zida Ileum (tunica mucosa)

Jejunum (tunica mucosa)

Ileum (Peyer-ove ploce

DEBELO CREVO

Intestinum crassum

( Intestinum crassum )

(spoljašnji izgled i rendgenogram) •TENIAE COLI (3)

DELOVI 1.

2.

“LOM”

Caecum et appendix vermiformis

•Tenia libera •Tenia omentalis

Colon

•Tenia mesocolica

ascendens transversum descendens sigmoideum

3. 4.

Spajaju se kod ostium appendicis vermiformis !!!

Rectum

• HAUSTAE COLI (mehurasta ispupčenja) •SULCI TRANSVERSI •(plicae semilunares) •APPENDICES EPIPLOICAE

Canalis analis POLOŽAJ

- INFRAKOLIČNI SPRAT ABDOMINALNE DUPLJE - U KARLICI (COLON SIGMOIDEUM ,RECTUM I CANALIS ANALIS)

Intestinum crassum PERITONEUM NAIZMENIŠNO POKRETNI (INTRAPERITONEALNI) I NEPOKRETNI (SEKUNDARNORETROPERITONEALNI DELOVI) •POKRETNI(INTRAPERITONEALNI) SU: COECUM ET APPENDIX VERMIFORMIS COLON TRANSVERSUM mesocolon transversum COLON SIGMOIDEUM mesocolon sigmoideum •NEPOKRETNI (SEKUNDARNI RETROPERITONEALNI) SU: COLON ASCENDENS COLON DESCENDENS

Intestinum crassum- građa zida 1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale (teniae coli) Stratum circulare (plicae semilunares coli) 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA NEMA plicae circulares NEMA villi intestinales (crevne resice) IMA BROJNE ŽLEZDE (GLANDULAE INTESTINALES) FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII, SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (“TONSILA INTESTINALIS!!)

17

CAECUM ET APPENDIX VERMIFORMIS POLOŽAJ I PROJEKCIJE

Caecum et Appendix Vermiformis

• najširi deo debelog creva • oblik kese •pokretni,intraperitonealni deo • u njega se ulivaju ILEUM(ostium ileocoecale) i APPENDIX VERMIFORMIS (ostium appendicis vermiformis) -mesto gde se sustiću sve 3 teniae

FOSSA ILIACA DEXTRA “visoki i niski položaj”

Valva ileocecalis Labium superius Labium inferius Frenulum valvae ileocoecalis

Caecum et Appendix Vermiformis

PROJEKCIJA Mac Burrney –eva tačka (odgovara sredini desne Monro-ove linije koja spaja umbilicus i spina iliaca anterior superior PRITISAK POJAČAVA BOL KOD APENDICITISA

)

OSTIUM ILEOCOECALE* Valva ileocecalis Labium superius Labium inferius Frenulum valvae ileocoecalis *PROJEKCIJA Mac Burrney –eva tačka (odgovara sredini desne Monro-ove linije koja spaja umbilicus i spina iliaca anterior superior PRITISAK POJAČAVA BOL KOD APENDICITISA)

Caecum et Appendix Vermiformis

APPENDIX VERMIFORMIS “crvuljak” Dug od 2 do 25 cm!!

•POLOŽAJ •PROJEKCIJA •GRAĐA “tonsila intestinalis •ARTERIJSKA VASKULARIZACIJA •A appendiculars (grana A.ileocolicae) OSTIUM APPENDICIS VERMIFORMIS PROJEKCIJA Lanz-ova topografska tačka (na spoju desne i srednje trećine biiliačne linije)

18

Appendix vermiformis / građa “tonsila intestinalis”

COLON - DELOVI 1./ COLON ASCENDENS nepokretni deo flexura coli dextra; flexura hepatica 2./ COLON TRANSVERSUM pokretni deo mesocolon transversum flexura coli sinistra; flexura splenica 3./ COLON DESCENDENS nepokretni deo 4./ COLON SIGMOIDEUM pokretni deo Mesocolon sigmoideum

COLON – OBLIK “ZNAK PITANJA”(sa varijacijama)

Intestinum crassum- građa zida 1)TUNICA SEROSA Tela subserosa 2)TUNICA MUSCULARIS Stratum longitudinale (teniae coli) Stratum circulare (plicae semilunares coli) 3)TELA SUBMUCOSA Glandulae duodenales Brunner-i 4)TUNICA MUCOSA se RAZLIKUJE OD TANKOG CREVA NEMA plicae circulares NEMA villi intestinales (crevne resice) IMA BROJNE ŽLEZDE (GLANDULAE INTESTINALES) FOLLICULI LIMPHATICI SOLITARII, SEM U APPENDIX VERMIFORMIS- (“TONSILA INTESTINALIS!!)

INERVACIJA TANKOG CREVA 1)Plexus coeliacus 2)Plexus entericus (u zidu creva) 3 spleta: 1)PSY (plexus subserosus) u tela subserosa Iz N. vagusa PARALIZA PERISTALTIKE KOD PERITONITISA!!! 2 SY plexusa : 2) Plexus myentericus-Auerbachi (u tunica muscularis) 3) Plexus submucosus - Meissneri ( u tela submucosa)

19

INERVACIJA DEBELOG CREVA 1)PLEXUS COELIACUS plexus mesentericus superior Plexus mesentericus inferior SAMO SREDNJI I DONJI DEO REKTUMA od PLEXUS PELVICUSA (Plexus rectalis medii) ----------------------------------------

GUSTERAČA (PANCREAS) • Žlezda pridodata digestivnom tubusu Ima dve funkcije Egzokrinu ( žlezda sa spoljašnjom, egzokrinom sekrecijom) Endokrinu ( žlezda sa unutrašnjm sekrecijom)

PSY (DESNA POLOVINA DO FLEXURA COLI SINISTRA) IZ N. VAGUS (X) ISPOD FLEXURA COLI SINISTRA PLEXUS PELVICUS (NN. SPLANCHNICI PELVICI S. NN.ERRIGENTES)

2)Plexus entericus (u zidu creva) 3 spleta: 1)PSY (plexus subserosus) Iz N. vagusa 2 SY plexusa : 2) Plexus myentericus-Auerbachi (u tunica muscularis) 3) Plexus submucosus - Meissneri ( u tela submucosa)

GUSTERAČA (PANCREAS)

GUSTERAČ GUSTERAČA (PANCREAS)

POLOŽAJ: SEKUNDARNO RETROPERITONEALNI ORGAN U KONKAVITETU DUODENALNE VIJUGE ISPRED L1 I L2 PRŠLJENA

• MORFOLOGIJA OBLIK: udice ili slova J Varijacije : pancreas anularis pancreas accessorium akcesorni nodusi u zidu duodenuma, jejunuma, ileuma, apendiksa

GUSTERAČA (PANCREAS)

GUSTERAČA (PANCREAS) • MORFOLOGIJA • DELOVI: • glava ( caput pancreatis) 2 strane ( prednja i zadnja) kukasti nastavak ( processus uncinatus) usek ( incisura pancreatis) • vrat ( collum pancreatis) • telo ( corpus pancreatis) – trostranoprizmatičnog oblika •

rep (cauda pancreatis)

MORFOLOGIJA • telo ( corpus pancreatis) – trostranoprizmatičnog oblika

3 strane: • • • • •

prednje gornja ( facies anterosuperioe) prednje donja ( facies anteroinferior) zadnja ( facies posteroor)

• • • •

gornja ( margo superior) tuber omentale donja ( margo inferior) prednja ( margo anterior)

3 ivice:

20

GUSTERAČA (PANCREAS)

GUSTERAČA (PANCREAS) GRADJA

MORFOLOGIJA • DIMENZIJE:

1) STROMA

• Širina : – najširi deo na glavi – 6-7cm

• Dužina : 12-15cm • Debljina :

- capsula ( rastresito vezivno tkivo) tkivo) - interlobulusne pregrade (septa interlobularia) interlobularia)

– najveća debljina u predelu glave 3cm

• TEŽINA: 70 – 90 g.

2) PARENHIM (egzokrini i endokrini deo) deo)

GUSTERAČA (PANCREAS) GRADJA EGZOKRINI PANKREAS ( pars exocrina pancreatis) pancreatis) 1)ACINUSI

•

Acinus pancreaticus Acinusne ćelije (acinocytus s exocrinocitus pancreaticus) pancreaticus) Ductus intercalatus

2)LOBULUSI Acinusi su grupisani u lobuluse •

Lobuli pancreatici

EGZOKRINI PANKREAS – izvodni kanali ( pars exocrina pancreatis) pancreatis) • Intralobulusni ekskretorni kanali (ductus intralobularis intralobularis)) • Interlobulusni ekskretorni kanali (ductus interlobularis interlobularis)) • Wirsungov ili glavni pankreatič pankreatični kanal (

Egzokrini pankreas /izvodni kanali 1) Santorinijev ili sporedni pankreatič pankreatični kanal ductus pancreaticus accessorius - izvodni kanal gornjeg dela glave pankreasa - otvara se u descendentni duodenum u nivou papilla duodenu minor 2) ductus pancreaticus sa ductus choledocuscholedocus-om formira ampullu hepatopancreatica s. biliaropancreatica otvara se u descedentni deo duodenuma u nivou papilla duodeni major m. sphincter ductus pancreatis

21

GUSTERAČA (PANCREAS)

Endokrini pankreas

KLINIČ KLINIČKA ANATOMIJA

(pars endocrina pancreatis) pancreatis) • • • • • • •

Langerhansova ostrvca (insulae pancreaticae) pancreaticae) poliedrič poliedrične ćelije prož prožete fenestrovanim kapilarima viš više tipova ćelija A ( endocrinocy endocrinocytus alpha s. glucagonocytus) glucagonocytus) B ( endocrinocztus beta s. insulinocytus) insulinocytus) D ( endocrinocytus delta) PP ćelije

• Diabetes mell mellitis • Pancreatitis acuta et chronica • CA glave pancreasa - hepatitis

•Glukagon •Insulin •Somatostatin •PP

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) Položaj : Situs abdominis superior Regio hypohondriaca sinistra

• OBLIK: zrna kafe • DIMENZIJE: dužina 12 cm širina 7cm debljina 3-4cm • TEŽINA: prosečna 150g (80-300) zavisi od sadržaja krvi u slezini • BOJA: sivo-plavičasta ( spolja) Tamno crvena ( na preseku)

• SLEZINSKA LOŽA: • odozgo i spolja: diaphragma • napred: gaster • nazad: ren sinister • dole: flexura colli sinistra

:

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) - MORFOLOGIJA

• STRANE: 1) Spoljašnja (faciesdiaphragmatica) 2) Unutrašnja • (facies visceralis) gastrična ( facies gastrica) renalna ( facies renalis) količna ( facies colica) /pankreatična/ ( facies pancreatica)

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) MORFOLOGIJA:

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) MORFOLOGIJA: • IVICE: - margo superior s. anterior* - (margo crenatus*) - margo inferior s. posterior*

• NB nazivi ivica zavise od položaja tela • POLOVI: - extremitas anterior s. inferior - exremitas posterior s. superior

• NB: nazivi polova zavise od položaja tela

22

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) GRADJA • 1) Serozni omotač ( tunica serosa) visceralni peritoneum • 2) stroma - fibrozni omotač ili kapsula (tunica fibrosa s. capsula) - fibrozne gredice (trabeculae splenicae) • 3) parenhim ili pulpa slezine (pulpa splenica s. lienalis) - pilpa alba - pulpa rubra

SLEZINA (SPLEN S. LIEN) GRADJA • 1) Serozni omotač ( tunica serosa) visceralni peritoneum • 2) stroma - fibrozni omotač ili kapsula (tunica fibrosa s. capsula) - fibrozne gredice (trabeculae splenicae) • 3) parenhim ili pulpa slezine (pulpa splenica s. lienalis) - pilpa alba - pulpa rubra

KONSULTACIJE SVAKOG DANA SEM U VREME PREDAVANJA, TESTA I ISPITA KONSULTACIJE SE DOGOVARAJU LIČNO ILI E MAILOM : [email protected]

ili na

Mob.tel. 064 17 03 100

Mogućnost dopunske nastave (grupa od 5 studenata)

23